O nama

vreme trajanja: 1. jul - 31. decembar 2001.

U Jugoslaviji postoje Ženske studije kao alternativni visokoškolski obrazovni interdisciplinarni program od 1992 (u Beogradu), koji se proširio i u druge univerzitetske gradove tokom poslednje decenije: Novi Sad, Suboticu Niš (1997), odnosno zaživeo u eksperimentalnoj formi u drugim gradovima Užice i Kotor (2001). Ni jedan od ovih programa još uvek nije deo redovne univerzitetske nastave. Napor je u prošloj godini da na Univerzitetu u Novom Sadu takva procedura povezivanja započne, uzimajući u obzir činjenicu da je rektorka Univerziteta u Novom Sadu osoba iz ženskog pokreta u Vojvodini, da je dosta postignuto na sensibilizaciji univerzitetske sredine za rodnu perspektivu.

U pripremnoj fazi prelaska od NGO u institucionalni okvir (april- juli 2001) preduzeti su sledeći koraci da se otvori put jednoj ženskoj NGO, Ženskim studijama i istraživanjima u Novom Sadu (osnovane februara 1997) u visokoškolsku instituciji državnog sistema obrazovanja - Univerzitetu u Novom Sadu.

1.0. Na Odseku za srpski jeziki lingvistiku Filozofskog fakuleta u Novom Sadu, a na predlog Svenke Savić, koordinatorke Ženskih studija u Novom Sadu, pokrenuta je inicijativa da Ženske studije budu izborni predmet studentima IV godine svih grupa na Fakultetu od školske 2001-2002. godine. Predlog Odseka je upućen Nastavno naučnom veću Fakulteta (aprila 2001), Veće je razmatralo predlog i uputilo ga svim Katedrama Fakulteta da se izjasne o potrebi. Većina Katedara se pozitivno izjasnila (tekstovi dopisa pohranjeni su u dokumentaciji Studija). Veće je na svojoj sednici (juna 2001) donelu odluku da predlog sačeka kada će biti promene planova i programa studija nakon novog Zakona o univerzitetu. Takav do danas nije donet.

2.0. Uprkos tome, na Filozofskom fakultetu je u letnjem semestru 2001/2002. održan čitav niz aktivnosti koje su pokrenule (ili podržale) Ženske studije, s fokusom na rodnosti.

2.1. U okviru interdisciplinarne tribine (sredom u podne) Psiholingvistički kolokivjumi, (koja traje u kontinuitetu od 23.02.1994. godine, a organizuje je S. Savić sa saradnicima da afirmiše toleranciju, interdisciplinarnost u nauci, umetnosti, kulturi). Program tih aktivnosti je bio sledeći.
21. februar 2001, Vanda Perović: Ženska perspektiva u nastavi stranog jezika
10. oktobar 2001. Nade Sekulić i S. Savić: Žene, religija, obrazovanje, promocija knjige;
24. oktobra 2001. Marija Kleut i Ljiljana Ljuštanović-Pešikan: Žene čuvaju istoriju (promocija knjiga: Vojvođanke i Romkinje);
30. oktobra 2001. Nila Kapor Stanulović, Milica Ružičić, S. Savić: Jezik i invalidnost
(u saradnji sa Udruženjem hendikepiranih studenata Univerziteta u Novom Sadu, na kojoj su prvi put javno učestvovale na Fakultetu žene invalidkinje iz Beograda i Novog Sada);

Decembar 2001. Otklonimo nasilje u nama (Nada Sekulić i Svenka Savić u povodu 16 dana kampanje protiv nasilja) uz video zapis o seksizmu na bildbordima u Beogradu.
Ovo iskustvo iz zimskog semestra preneće se i na letnji (januar-juni 2002).

2.2. U prostorijama Studija je u zimskom semstru održano (više od predviđenih) tri oblika nastave: 120 predavanja, radionica i diskusionih tribina (za obe godine studija: I (70) i II (70) (vidi priloženi spisak). Ukupno je upisano u I godinu 28 studentkinja, u II godinu 15 (14 studentkinja i 1 student), na Evropskom ženskom koledžu je 6 studentkinja (ovaj deo edukativnog rada ne finansira Fond nego HEKS). Ukupo je u edukativan rad bilo uključeno 49 studentkinja (i 1 studenat), a predavanja, radionice i tribine su držale osoba iz Novog Sada, drugih gradova Jugoslavije i iz inostranstva (ukupno 30 osoba).Osnovni metod rada je interaktivni. Njemu se podjednako uče i studentkinje i predavačice. Posebno je rađeno sa predavačicama na ovom metodu.

2.3. U ovom semestru su bile tematske radionice o nenasilju i izgradnji mira, kolega iz Zagreba: Tamare Mihalic, i Ane i Ota Raffai i stalne gošće iz Bazela, Verene Jeger. Radionice o nenasilju su na početku semestra stavljenje kao sredstvo za homogenizaciju cele grupe i za posvešćivanje osnovnog principa rada u Studijama – nenasilje i mir, ali i kao osnovni prncip rada u Studijama tokom dvogodišnjeg obrazovanja. Ove radionice treba da podstaknu studentkinje da razmisle o mogućnosti registrovanja posebne ženske organizacije u Novom Sadu fokusirane samo na nenasilje, mir i žene, budući da takve nema u gradu. To je drugi razlog organizacije ovih radionica.

2.4. Ukupno 10 diskusionih tribina je uspešno organizovao tim saradnica, prema usvojenom planu, neke vrlo uspešno (vidi spisak održanih tribina), po čemu su, izgleda, Studije najvidljivije u svojim aktivnostima u gradu. Ova se aktivnost odvija u saradnji sa Kulturnim centorm novog sada.

Zaključak: Edukativni program ovako ostvaren ima sve komponente visokoškolskog programa sa izrazitim alternativnim i interdisciplinarnim komponentama: obavezno učešće studenata u istraživačkim projetima i pisanje završnog diplomskog (seminarskog) rada uz pomoć mentorki. To ga kvalifikuje za akreditaciju pa je jedna od stalnih aktivnosti u Studijama bila iznalaženje mogućnosti za akreditaciju ovog programa u postojećim visokoškolskim uslovima.

3.0. Poseban je napor učinila koordinatorka Studija da formira i edukuje u Studijama tehnički tim - ukupno 6 već diplomiranih studentkinja u Studijama sada obavlja asistentske poslove (3 sa pola radnog vremena): Slađana Milačić, Gabrijela Miškić, Veronika Mitor, Sara Savić-Jevđenić, Jasna Rajić, a Olivija Tešić je primljena u stalni radni odnos.Deo napora celog tima je takođe i u opremi prostora u kojem se edukativni rad obavlja.

4.0. Uz redovno posećivanje edukativnih aktivnosti (o čemu postoji evidencija u arhivi), studentkinje i student upisani u II godinu učestvovali su na istraživačkim projektima. U ovom semestru Vera Vasić sa II godinom radi na projektu u saradnji sa aktivnim Radijom 021: « Diskursna obeležja «Ventila», kontakt emisije koja izaziva velike polemike u gradu. Cilj projekta je, s jedne strane, edukativan – da studentkinje prođu kroz sve faze istraživačkog procesa (sakupljanje, obrada, interpetiranje podataka) i, sa druge strane, istraživački, da se dozna kakve se poruke saopštavaju putem ovakvih emisija na aktivnom Radiju 021. Iz ovog projekta će nekoliko studentkinja imati diplomske radove (vidi spisak diplomskih radova na projektu u dodatku), kojima je mentorka Vera Vasić. Ostale studentkinje uzimaju projekte, ili diplomske radove, prema sopstvenom afinitetu i odgovarajuće mentorke: iz feminističke teologije, literature, obrade novinskog teksta.

5.0. Ženske studije u Novom Sadu nastavljaju i u ovom semestru dvogodišnju saradnju sa inostranim saradnicima, Evropskim ženskim centrom iz Ciriha (European Women Colleague - EWC studije (finansira HEKS). U zimskom semstru (10 dana u okborbru) 6 studentkinja je bilo na I modulu u Ženevi gde se nastava odvijala na egnlesko jeziku. U letnjem semstru će se ostvarti nastava po 10 dana u Berlinu, Barceloni i Pragu, a ove studije studentkinje završavaju diplomskim radom u septembru 2002.

6.0. Istraživački projekti u funkciji edukativnog rada sa studentkinjama II godine bila su u zimskom semestru 3 projekta: «Ventil»u saradnji sa Radija 021, kojim rukovodi V. Vasić; "Znamenite žene Novog Sada", rukovodi Gordana Stojaković ( i u toj funkciji je održala 4 predavanja studentkinjama), i "Ženske životne priče" kojim rukovodi S. Savić.

U ovom semestru Vera Vasić sa II godinom (ukupno 10 studentkinja) radi na projektu u saradnji sa aktivnim Radijom 021: « Diskursna obeležja «Ventila», kontakt emisije koja izaziva velike polemike u gradu. Cilj projekta je, s jedne strane, edukativan – da studentkinje prođu kroz sve faze istraživačkog procesa (sakupljanje, obrada, interpetiranje podataka) i, sa druge strane, istraživački, da se dozna kakve se poruke saopštavaju putem ovakvih emisija na aktivnom Radiju 021. Iz ovog projekta će nekoliko studentkinja imati diplomske radove (vidi spisak diplomskih radova na projektu u dodatku), kojima je mentorka Vera Vasić. Ostale studentkinje uzimaju projekte, ili diplomske radove, prema sopstvenom afinitetu i odgovarajuće mentorke. Na projektu Životne priče žena načinjen je video zapis životne priče feministkinje Sonje Drljević i sakupljeno 5 životnih priča žena na srpskom jeziku. Ukratko možemo zaključiti da je u okrviru šestomesečnog projekta pod nazivom "Ženske studije od NGO do univerziteta" oproban jedan od mogućih puteva ulaska nevladine visokoškolske organizacije u institucionalni visokoškolski obrazovni sistem na formalan način, i u tom pogledu su postignuti samo delimični razultati. Obavljene su uspešno aktivnosti druge, na način ustaljen u visokoškolskoj instituciji, preko tribina organizovanih na Fakultetu. Najuspešnije je bilo učešće studentkinja i studenata sa univerziteta u NGO programu Ženskih studija, dvogodišnjem, interdisciplinarnomg, alternativnom. Možemo reći da je kroz ove raznovrsne aktivnosti postigunut značajan stepen senzibilizacije univerzitetske sredine na pitanje rodnosti u različitim domenima, zahvaljujući upravo ovoj inicijativi Studija i medijskom propagandi.

7.0. Dodajmo tome da su studentkinje i studenti imali mogućnosti da se alternativno, ali u kontinuitetu, obrazuju za rodnost i na druge načine, inače ustaljene u alternativnoj sferi , a to su treninzi i seminari. U zimskom semestru su održana 2 treninga u Studijama.
Jedan je počet sa novinarkama iz tri medija (TV, radio, novine) iz Novog Sada, ukupno 20, na inicijativu koordinatorke, ali je nakon održana 2 susreta posao zamrznut dok se ne pronađu finansijska sredstva. S. Savić predlaže da umesto treninga napiše brošuru o seksizmu u jeziku namenjenu pre svega novinarkama, ali i drugim osobama koje rade u javnoj sferi.
Otpočeo je trening trenerki (decembar 2001-31. maj 2002. finansira Fond) sa (mlađim) ženama, koje će nastaviti sakupljanje životnih priča žena u manjinski nacionalnim grupama (za ovaj de rada izveštaj će naknadno biti podnet Fondu).

8.0. Izdavačka aktivnost u Studijama. U zimskom semestru je ponovljeno izdanje Romkinja (500 primeraka), odštampane su Vojvođanke i promovisane u Novom Sadu, Nišu, Subotici ( u Beogradu će biti u letnjem semestru). Sredstva je obezbedio Fond. Izdanja su dobila lepe recenzije (koje će biti štampane u Godišnjaku) i pohvale na promociji.
Studije izdaju Godišnjak Studija: časopis za feminističku teoriju i praksu za koji su obezbedjena sredstva (od Fonda), formiran izdavački odbor (Svenka Savić Vera Vasić, Aleksandra Izgarjan) i pripremljen za štampanje. Fond je odobrio sredstva za štampanje druge knjige u ediciji Znamenite žene: Neda, koju je pripremila Gordana Stojaković, a štampa Futura publikacije do 8. marta 2002.

9.0. Usavršavanja. U zimskom semestru je značajan broj studentkinja i predavačica bio na stručnom usavršavanju na seminarima u zemlji i svetu. Slađana Milačić i Danica Novaković su provele nedelju dana u Zagrebu na seminaru za mirovne studije, gde rade i Ana i Oto Raffai. Olivija Tešić i Gabrijela Miškić su u novembru bile na jednonedeljnom seminaru u Zagrebu u Infoteci. Svenka Savić je bila u Vircburgu mesec dana kao gošća Ženskog biroa Univerziteta u Vircburgu. Držala je predavanje i u Berlinu u OWEN organizaciji kod Marine Bayer, koja takođe sakuplja životne priče žena u Nemačkoj i pozvala ju je da bude gošća na Trenungu trenerki u aprilu 2002. godine u N. Sadu u Studijama. Slobodanka Markov je provela tri nedelje u Čikagu kao gošća sekcije žena, IV prezbiterijanske crkve sa kojima je dogovorila načelnu saradnju na projektu o starima. Nekoliko studentkinja je bilo na jednodnevnim seminarima u Novom Sadu. Ako ovome dodamo i desetodnevni boravak 6 studetnkinja u Ženevi na I modulu EWC, onda ukratko možemo reći da edukativan rad u Studijama ima nekoliko oblika: predavanja, radionice, diskusione tribine, istraživački projekti, usavršavanja na seminarima i konferencijama u zemlji i inostranstvu.

10. 0. Mreža i saradnja sa drugima. Ženske studije u Novom Sadu inicijrale su i ugostile I sastanku mreže ženskih studija u regionu (avgusta 2001). Na sastanku su bile predstavanice iz Beograda. Subotice, Sarajeva, Kotora (odsutne iz Niša i Užica), kada je načinjena fizionomija saradnje, budućeg rada i međusobne podrške, i ustaljena frekven sastajanja jednom u semestru. Otuda je sledeći sastanak mreže bio 2. februara 2002. u Beogradu. Mreža se bavi i pitanjem ulaska na univerzitet u zavisnosti od kontekst au svakom univerzitetskom centru posebno.

11.0. Evaluacija je na nekoliko nivoa. Svako predavanje su studentkinje procenjivale određenim instrumentarijumom (koji je zajednički za sve ženske studije u zemlji). Drugi način je javnost rad, tj. oglašavanje u medijima o aktivnostima ili gostovanje članica studija na medijima, a treća je dokumentovana u publikacijama. Studije su postale prepoznatljivo mesto za izvor informacija, pomoći i onima izvan studija: novinarke, naučne radnice, osobe koje su na bilo koji način zainteresovane za pitanja rodnosti (u proseku je dnevno 3 osobe posetilo biblioteku, tražile pomoć, informacije ili neki drugi razlog).

IZVEŠTAJ O RADU NA PROJEKTU FONDU ZA OTVORENO DRUŠTVO
Svenka Savić, koordinatorka Studija
Novi Sad 1. februar 2002.

U Jugoslaviji su tokom poslednje decenije osnovane ženske studije u različitim gradovima:
- u Beogradu 1992.
- u Novom Sadu, Nisu i Subotici u 1997.

U Novom Sadu je avgusta 2001. godine, na inicijativu Ženskih studija u Novom Sadu, održan I sastanak Mreže ženskih studija Jugoslavije na kojem su prisustvovale predstavnice iz već registrovanih ženskih studija: iz Beograda, N. Sada, Subotice, (iz Niša nisu), zatim iz onih u kojima se odvijaju eksperimentalni programi: Sarajevo, ili će potencijalno početi rad: Kotor, (iz Užica su bile pozvane).
Na tom sastanku su se sve organizacije upoznale, razmenjale informacije i dogovorile za sledeći sasatnak u Beogradu.

U Beogradu je 2. februara 2002, u organizaciji Ženskih studija, održan II sastanak na kojem su bile predstavnice iz svih navedenih organizacija (sem Sarajeva) pa su se predstavnice dogovorile o međusobnoj saradnji i informisanju: razmeni predavačica, knjiga, delimično studentkinja. Zatim o mogućnosti uključivanja na univerzitet, odnosno akreditaciju postojećih programa...

Dogovoreno je da kao vid postojanja mreže organizuju dvonedeljnu Letnju školu ženskih studija u Kotoru (septembra 2002), na kojoj bi se senzibilizirali mlađi nastavnici iz domena društvenih i humanističkih nauka za pitanja rodnosti u nastavi onih predmeta i disciplina koje inače predaju.

Za izradu predloga i fizionomije Škole zadužene su Svenka Savić i Ljupka Kovačević iz Kotora.

Predvidjen je sledeći sastanak u Subotici maja 2002.

Od ženskih nevladinih organizacija do Univerziteta
Svenka Savić

Sa demokratskim promenama u Vojvodini (2000), u Udruženju građana „Ženske studije i istraživanja“ počeli smo različite aktivnosti usmerene na afirmaciju akademskog programa ženskih studija. Pored dvogodišnjeg edukativnog programa, istovremeno smo organizovale nekoliko važnih aktivnosti u gradu Novom Sadu koje su doprinosile širenju znanja o potrebi ovakvih studija. Tokom 2000. godine i nekoliko narednih, formirane su različite ženske nevladine organiazcije (detaljnije u tekstu Veronike Mitro, 2005, u knjizi Prvih pet godina, Zavod za ravnopravnost polova).

Ovde donosimo deo istorije formiranja Mreže ženskih nevladinih organizacija u Vojvodini i popularisanje problematike ženskih studija u akademskoj zajednici Univerziteta u Novom Sadu.

Obe aktivnosti su bile uz značajnu podršku Sekretarijata za rad zapošljavanje i rodnu rvnopravnosti, posebno sekretarke mr Jelice Rajačić Čapaković (detaljnij eu knjizi Svenka Savić, 2008, Jelica Rajačić Čapaković).

Novosadska ženska mreža (NŽM) je deo ženskog pokreta u regionu, zemlji i svetu; podržava demokratske procese koji unapređuju rodnu ravnopravnost i politiku jednakih mogućnosti; zatim, izgradnju mira i nenasilja; zalaže se za otklanjanje svakog oblika diskriminacije u društvu. NŽM aktivno i u kontinuitetu deluje od 2000. godine, organizujući različite akcije i kampanje čiji je krajnji cilj društvo jednakih mogućnosti. Formalno se afirmilasa u 2004. Projekat NŽM podržali su Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti polova i unapređenje položaja žena Skupštine grada Novog Sada i Izvršni odbor grada Novog Sada u 2004. godini (do 2008. godine Komisija nije radila i odskora je aktivna u gradu).

(bliže informacije o programu Ženski ritam grada: Vojvođanka – Regionalna ženska inicijativa. 2004.)

Članice Novosadske ženske mreže u trenutku osnivanja u Novom Sadu su:
- Amarilis,
- Ženske studije i istraživanja "Mileva Marić Ajnštajn",
- Asocijacija poslovnih žena – PAŽ,
(sledeće NGO ne postoje u 2017.)
- Vojvođanka - Regionalna ženska inicijativa,
- Vojvođanska inicijativa za samozapošljavanje žena,
- Novosadski ženski centar,
- EVA – Energija, Vizija,
- Akcija, ŽAD – Žensko Aktivno Društvo,
- VideoMedeja,
- Centar za devojke "Mila",
- PROMA
- Građanka.

Obaveštenje za sastanak Mreže ženskih organizacija u Novom Sadu (8.2.2002)

Ženske studije od nevladinih organizacija do Univerziteta

Mreža ženskih grupa u Novom Sadu

Zapisnik sa sastanka mreže ženskih organizacija u Novom Sadu i Vojvodini

Naziv projekta: Šta žene od 65+ (ne)mogu u Srbiji danas?

 

 

Udruženje „Ženske studije i istraživanja" (ŽSI) je nestranačko, samostalno udruženje koje proučava, istražuje, unapređuje i poboljšava društveni položaj žena.

Predsednica Udruženja: profesorka emerita Svenka Savić

UDRUŽENJE „ŽENSKE STUDIJE I ISTRAŽIVANJA": 1997-2020.

Višedecenijski rad Udruženja „Ženske studije i istraživanja“ (ŽSI) u Novom Sadu (1997-2020) dobar je povod da pokažemo kontinuitet nastojanja u Vojvodini da se u društvu izjednači, ili barem poboljša položaj žena u odnosu na položaj muškaraca. Pokazujemo da je i pre nas postojalo mnogo dobronamernih, hrabrih, pametnih i upornih žena koje su sagradile našu sadašnjost. Naša je onda dužnost da o tome vodimo računa, da stalno podsećamo na one pre nas, dok smo mi sada, a one koje dolaze, znaće to da cene. Važan je kontinuitet u društvu i unutar sopstvenog ženskog pokreta i da mi izgrađujemo tu tradiciju postojanosti.

Udruženje građana „Ženske studije i istraživanja“ osnovale smo 1997. godine kao visokoškolski obrazovni program o ženama i za žene (i muškarce). Tada je to bio alternativan akademski program. Pomerile smo položaj žena u društvu time što smo uspele da jedan alternativni visokoškolski program za žene i o ženama 'umestimo' u redovno visokoškolsko obrazovanje na Univerzitetu u Novom Sadu u okviru ACIMSI Centzra za rodne studije (od školske 2004-2005. do 31. januara 2020).

U ŽSI se oko 1000 žena obrazovalo u dvogodišnjem programu, a 150 žena i 3 muškarca dobilo sertifikate. ŽSI su bile i ostale mesto susreta novih ideja, inovatorskih akcija i ostvarenja. Mnoge žene koje su pohađale naše programe danas su u institucijama i organizacijama u kojima takvo znanje mogu pokazati. Studije su danas stub mreže ženskih organizacija u Novom Sadu, pripadamo širokoj mreži ženskih studija u državi. Tu je rasadnik ideja o ravnopravnosti svih različitih, osmišljen program promena usmerenih ka građanskom društvu. U ovom delu radile smo mnogo toga što su radile i naše prethodnice tokom prethodna dva veka. Sada mogu žene da uče o ženama iz prošlosti, što kao oblik kontinuiteta sa našim prethodnicama nije do sada postojao.

Jedan alternativni interdisciplinarni visokoškolski program nastao kao građanska inicijativa žena, institucionalizovan je nakon 10 godina na Univerzitetu, čime je samo prividno, misija Udruženja ispunjena. Početkom 2020. takva mogućnost na Univerzitetu u Novom Sadu je ukinuta i predstoji nam ponovno veoma aktivno napredovanje u visokoškolskom obrazovanju žena u novim političkim i naučnim uslovima.

Obrazovni program jedan je deo aktivnosti u Ženskim studijama. Ono što ih razlikuje od ostalih studija u zemlji jeste istraživački rad na projektima: Životne priče žena u Vojvodini; Feministička teologija, a deo rada na projektu Znamenite žene Novog Sada iskorišćen je za mnoge pojedinačne aktivnosti. Rezultati projekata su štampani u obliku knjiga.

Prof. emerita dr Svenka Savić

 

PRINCIPI RADA I VREDNOSTI ŽENSKIH STUDIJA I ISTRAŽIVANJA - ŽSI
Kako radimo i za šta se zalažemo?

  1. Poštovanje ljudskih prava
    ŽSI priznaje urođeno dostojanstvo svake osobe i podržava ugrožene pojedince/ke i zajednice u njihovom nastojanju da se izbore za budućnost dostojnu žena i muškaraca i društvo u kome se poštuju ljudska prava, nediskriminacija, jednakost i jednake individualne i društvene mogućnosti za sve osobe uz uvažavanje njihove različitosti.

  2. Rodna ravnopravnost
    ŽSI se zalaže za jednaka prava i mogućnosti za žene i muškarce i vidi to kao uslov za kulturni, politički, ekonomski, socijalni i svaki drugi napredak zajednice.

  3. Upotreba rodno senzitivnog jezika

  4. Razvoj solidarnosti i sestrinstva
    ŽSI se zalaže za solidarnost i socijalnu pravdu i da oni koji/koje su u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti imaju veće učešće u donošenju odluka koje se tiču njihovog života, poboljšanja životnog standarda i opšte dobrobiti. Solidarnost, međusobno povezivanje i inkluzija treba da doprinesu prevazilaženju društvenih problema i dostojanstvenom životu za sve.

  5. Doprinos ženskoj istoriji i istoriji za žene

  6. Partnerstvo, participativnost i timski rad
    ŽSI se zalaže za stalan dijalog i partnerstvo, uključivanje i povezivanje ženskih organizacija i svih zainteresovanih strana u svim oblastima svog delovanja. U skladu sa tim principom, ŽSI podržava učešće svih građana i građanki u procesu donošenja odluka bitnih za njihov život i život njihove zajednice. Smatra da je razvoj stabilnog i solidarnog društva rezultat inkluzivnih i participativnih procesa, pristupa orijentisanih ka osobama i usmerenja ka pitanjima roda, umrežavanju i radu na izgradnji građanskog društva.

  7. Interkulturni dijalog
    ŽSI se zalaže za uspostavljanje dinamičkih i interaktivnih odnosa između grupa koje pripadaju različitim kulturama i za otvorenu i dostojanstvenu razmenu mišljenja između pojedinaca i pojedinki i grupa drugačijeg etničkog, kulturnog, verskog i jezičkog porekla i nasleđa uz uzajamno razumevanje i poštovanje.

  8. Transparentnost, odgovornost i efikasnost u radu
    U svim aspektima svog rada ŽSI se zalaže za najviše standarde efikasnosti, kvaliteta, fleksibilnosti, transparentnosti i otvorenosti u radu, kao i za odgovornost i etičnost prema svim zainteresovanim stranama. ŽSI to postiže putem pravilne i racionalne raspodele i korišćenja raspoloživih resursa, ulaganjem u njihov razvoj i spremnošću da uči i da se menja u skladu sa zahtevima svog okruženja.

  9. Održivi razvoj
    ŽSI podržava uspostavljanje ravnoteže između društvenih, ekonomskih, tehnoloških i ekoloških faktora kako bi se bogatstvo i resursi naše planete sačuvali za buduće generacije.