Danas svedočimo da se borba protiv fašizma zloupotrebljava za dnevnopolitičke svrhe i svodi na pojavu, za koju sve više nismo sigurni ni da se dogodila. Činjenica je da je fašizam bio i ostao prisutan, pa je uvek iznova neophodno ukazivati na njega. Posebno je važno isticati doprinose zaslužnih žena koje su delovale u duhu antifašističke borbe iz različitih nacionalnih zajednica na prostoru Vojvodine, zato što su danas nepoznate široj javnosti, a nadilazile su sve nacionalne, verske, kulturne i jezičke razlike. Njihov aktivizam počivao je na vrednostima uzajamnog poštovanja, saradnje, zajedničkog učenja i očuvanja mira.
Mirovno i antifašističko delovanje Subotičanki možemo istraživati paralelno sa naporima Ženskog pokreta za dostizanje punih političkih, radnih i drugih prava žena kao ravnopravnih članica društva.
Rad i rast žena u Subitici treba posmatrati kroz hronološki sled promena političke (državne) pripadnosti od Autrougarske monarhije, Kraljevine SHS/Jugoslavije do SFRJ.
Tri su vremenska perioda:
1. 1918-1941: od osnivanja zajedničke države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca do izbijanja Drugog svetskog rata;
2. 1941-1945: period okupacije i borbe u Drugom svetskom ratu;
3. 1944-1953: od organizovanja Antifašističkog fronta žena u Subotici do ukidanja Antifašističkog fronta žena u SFRJ.
Zabeležila sam životne priče dvanaest antifašistkinja Subotice:
Lili Bek Krmpotić (Lili Beck Krmpotic), Magda Bošan Simin (Magda Boschan Simin), Klara Buljovčić Ledvai, Ruža Čizme(i)k Dudašev, Eta (Etela) Hedrih Kizur (Etela Hedrich Kizur), Anka Kmezić Dubajić, Draginja Lendvai, Sofija Malušev Spahić, Bosiljka Bosa Miličević, Ida Sabo (Szabó Ida), Edita Špicer Hajzler (Edita Spitzer Heisler), Laura Lola Vol Vinkler (Laura Lola Wohl Winckler)
od kojih su 10 preživele ratna stradanja i u miru nastavile nakon 1945. svoj antifašistički i feministički rad.
Pilot istraživanje pokazalo je da postoje rasuti podaci u raznim arhivima i bogata memoarska građa koju treba ponovo vrednovati, danas sa vremenskom distancom od 90, 80, 70 godina od dešavanja. Sastavni deo istraživanja ženskih studija je i feministička perspektiva na životne priče zaslužnih antifašistkinja nekada i na doprinose i ulogu koje su imale u antifašističkom i ženskom pokretu. Samo tako možemo stvarati žensku istoriju, istoriju razvoja feminizma i ženskog pokreta kod nas. Bez kontinuiteta sa prošlošću nema ni jasne vizije budućnosti.
Smrt fašizmu - sloboda narodu!
dr Margareta Bašaragin
