Aktivnosti

Na novom susretu alternativnog visokoškolskog interdisciplinarnog obrazovnog programa "Ženske studije 2025. Subotica" 12. aprila 2025. u prostoru Savremene galerije Subotica i onlajn održana su dva predavanja.

Dr Silvia Dražić je u izlaganju "Ko je bila Judita Šalgo" predstavila je život i delo Judite Šalgo (Novi Sad, 1941- Novi Sad, 1996) pesnikinje, spisateljice, performerke, prevoditeljke, čije je jevrejsko poreklo na bitan način upisalo njenu poetičku strategiju.

Dr Sanja Kojić Mladenov je u predavanju "Diskursi o rodu u umetnosti: konstrukcija profesionalnog identiteta umetnica" ponudila odgovore na pitanja: kakva je društvena stvarnost koja utiče na nastanak i realizaciju umetničkog rada umetnica kod nas, koliko je prisutan „ženski izraz“ u umetnosti, feministička umetnost i uticaji drugačijeg socijalnog konteksta, koliko na umetnice profesionalno utiču rodne uloge i odnosi, te aktuelni društveni stereotipi, koje su njihove pozicije i mogućnosti u postojećem sistemu moći?

 Moderirala je dr Margareta Bašaragin.

M. Bašaragin

S. Race, M. Jakšić, B. Dronjić, L. Rustemović, S. Dražić, S. Savić, S. Kojić Mladenov, H. Savić, G. Francišković, M. Bašaragin, J. Filipić, J. Krstić, D. Kašaš, M. Nedić

Foto: dokumantacija ŽSI

Donatorska podrška: Rekonstrukcija Ženski fond, Beograd

 

 

"Jedna od najangažovanijih Romkinja iz romske elite u Vojvodini danas"

Dr Marija Aleksandrović je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Odseku za srpsku književnost, gde je potom magistrirala i stekla titulu doktora književnih nauka, odbranivši rad na temu iz romske književnosti pod mentorstvom prof. emer. Ljiljane Pešikan Ljuštanović, a pretočeno u knjigu Bacila sam jabuku u peć koju je objavio Zavod za kulturu Vojvodine, 2010. u Novom Sadu.

Dr Marija Aleksandrović je jedna od najangažovanijih Romkinja iz romske elite u Vojvodini danas. Učestovavala je u obrazovanju romskih studenata za poziv vaspitačice na Visokoj školi strukovnih studija „Mihajlo Palov“ u Vršcu punih 15 godina (od 2010. do 2025) gde je vodila nekoliko važnih predmeta: romski jezik, romsku usmenu književnosti i nekoliko drugih vezanih za romsku kulturu i istoriju.

Za potrebe nastave, ali mnogo više za potrebe afirmacije bogate kulture Roma kod nas i u svetu, objavila je veliki broj naučnih radova (sama ili u koautorstvu). Posebno je poslednjih godina akcenat stavila na štampanje potrebnog pedagoškog materijala za učenike osnovnih škola koji odabiraju romski jezik kao izborni.

Pored toga, ona je bila aktivna u romskoj zajednici preko „Udruženja Istraživača Roma“ u okviru kojeg je, zajedno sa drugim Romkinjama, objavila nekoliko važnih knjiga, danas nezaobilaznih u obrazovnom programu studenata i studentkinja ne samo Visoke škole strukovnih studija u Vršcu, nego i za one na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu i one koje su deo alternativnog akademskog obrazovanja.

Bila je aktivna članica Odbora za kulturu i običaje Roma u SANU poslednjih decenija i članica Nacionalnog saveta Roma.

Dr Marija Aleksandrović svima nama ostaje u sećanju kao osoba koja je posvećena svojoj nacionalnoj zajednici, nauci koja se bavi Romima (romologiji) i akademskoj zajednici u kojoj je provela svoj profesionalni vek.

Svenka Savić (Autonomija, foto: Screenshot Youtube/RTS Nauka)

Izvor: Autonomija, 9.04.2005, https://autonomija.info/in-memoriam-dr-marija-aleksandrovic-1972-2025/

Alternativni interdisciplinarni visokoškolski obrazovni program:

„ŽENSKE STUDIJE 2025. SUBOTICA“, SUBOTICA

Dr Silvia Dražić

Ko je bila Judita Šalgo

Dr Sanja Kojić Mladenov

Diskursi o rodu u umetnosti: konstrukcija profesionalnog identiteta umetnica

 

Moderira

Dr Margareta Bašaragin

 

subota, 12. april 2025. 10.30h, Savremena galerija Subotica, Park Rajhl Ferenca 5,

Predavanja je moguće pratiti onlajn putem zum aplikacije na linku:

https://us06web.zoom.us/j/81451051444?pwd=NXNOREJ4dW1hOEgyNVpKK2o5R2tvQT09

 

                                                               Pristup predavanjima je slobodan.

 

Dr Silvia Dražić, doktorirala na Centru za rodne studije na ACIMSI, UNS (2013). Bavi se istraživanjima u oblasti teorije književnosti i umetnosti, feminističke teorije i rodnih studija, te prevođenjem teorijskih tekstova sa engleskog jezika. Autorka je monografija Istina i tumačenja (1985), Stvarni i imaginarni svetovi Judite Šalgo (2013) i Novosadski tekstualizam  (2018). Učestvovala u radu  radu Ženskih studija u ŽSI, MMC LED arta, Alumnistkinja rodnih studija. Koautorka programa i projekata Saveza feminističkih organizacija „(Re)konekcija”, N. Sad.

Dr Sanja Kojić Mladenov, doktorirala na Centru za rodne studije, ACIMSI, UNS („Diskursi o rodu u umetnosti: konstrukcija profesionalnog identiteta umetnica u oblasti novih medija u Vojvodini krajem 20. i početkom 21. veka“,  ProArtOrg, Beog, 2020). Muzejska savetnica u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine. Dobitnica međunarodnih i domaćih nagrada i priznanja za svoj rad. Autorka je i selektorka mnogih internacionalnih izložbi i projekata u zemlji i inostranstvu. Saradnica ŽSI..

Dr Margareta Bašaragin, doktorirala na ACIMSI Centru za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu, koordinatorka edukativnog programa: ŽENSKE STUDIJE 2025. SUBOTICA.

Donatorska podrška: Rekonstrukcija Ženski fond, Beograd

U okviru sedmog ciklusa alternativnog visokoškolskog intredisciplinarnog obrazovnog programa "Ženske studije 2025. Subotica" 5. aprila 2025. uživo i onlajn održana su dva predavanja.

Dr Kosana Beker izlagala je na temu "Višestruka diskriminacija žena" sa ciljem da ukaže na uzroke višestruke diskriminacije žena, njenih pojavnih oblika u različitim sferama društvenog života i posledica koje proizvodi, s jedne strane, kao i da li je pravna zaštita višestruko diskriminisanih žena adekvatna, što podrazumeva ispitivanje mogućnosti zaštite koje postoje na evropskom i nacionalnom nivou, da li sudovi prepoznaju višestruku diskriminaciju, kao i da li postojeća zaštita primenljiva i efikasna, s druge strane, uz pregled sudske prakse na nacionalnom i evropskom nivou. 

Prof. dr Simljana Milinkov je kroz predavanje "Novinarke kao Druge - mizoginija prema ženama u novinarstvu" problematizovala položaj žena u novinarstvu, dekonstruisala rodne stereotipe kroz analizu socijalno-ekonomskog položaja novinarki, te pokrenula diskusiju o mogućim konceptma rodno osetljive novinarske kulture.

Moderirala je dr Margareta Bašaragin.

M. Bašaragin

Donatorska podrška: Rekonstrukcija Ženski fond, Beograd

K. Beker, S. Milinkov, A. Kovač Striko, M. Nedić, G. Francišković, T. Gnjidić Milić, J. Filipić, H. Savić, J. Krstić i M. Bašaragin

K. Beker, S. Milinkov i M. Bašaragin

Foto: dokumenatcija ŽSI