Aktivnosti

U okviru drugog susreta petog ciklusa Ženskih studija 2024. u Subotici svoja predavanja imale su dr Mirjana Dokmanović, Vesela Laloš i Mr. Sandra Zlotrg u 25. maja 2024. u prostoru Savremene galerije Subotica i onlajn.

U predavanju "Stanje rodne ravnopravnosti u Medijima u Srbiji" M. Dokmanović predstavila je stanje RR u četiri oblasti: (1) položaj novinarki i drugih medijskih profesionalki, (2) ravnopravno učešće oba pola u donošenju odluka, rukovođenju i nadzoru nad radom medija, (3) rodni stereotipi u medijskim i reklamnim sadržajima i (4) obaveza medija da informišu i unapređuju RR, kao i relevantne međunarodne i regionalne instrumente ljudskih prava i normativne i strateške okvire R. Srbije koji se na njih odnose.

V. Laloš predočila je u izlaganju "Žene u novinarstvu – lično iskustvo" izazove i probleme sa kojima se novinarke suočavaju u patrijarhalnom društvu kod nas, oblike prikrivene i otvorene diskriminacije i agresije, kao i strategije kojima se koriste da bi bile ravnopravno vrednovane.

S. Zlotrg održala je predavanje "Zašto još uvijek pričamo o rodno osjetljivom jeziku?" sa namerom da ukaže da rodno osetljiva upotreba jezika podrazumeva osveštavanje predrasuda i stereotipa koji su u korenu seksizma i neravnopravnog tretiranja žena u društvu ali i da ponudi odgovore na pitanja ko ima moć nad jezikom i kako se vrši nasilje u borbi za dostizanje rodne ravnopravnosti.

Moderirala je M. Bašaragin, koordinatorka programa "Ženske studije 2024. Subotica".

M. Bašaragin

Donatorska podrška: Rekonstrukcija ženski fond, Beograd

Udruženje „Ženske studije i istraživanja“, Novi Sad, podružnica Subotica

 

Tribina

 

80 godina AFŽ u Subotici

 

28. maj 2024. 18.00h, prostor Savremene galerije Subotica, Rajhl Ferenca 5

 

ili onlajn na zum linku:

https://us06web.zoom.us/j/81451051444?pwd=NXNOREJ4dW1hOEgyNVpKK2o5R2tvQT09


Govore:

dr Margareta Bašaragin

Dejan Mrkić

 

Ove godine u maju navršava se 80 godina od osnivanja prvog inicijativnog gradskog odbora Antifašističkog fronta žena (AFŽ) u Subotici (maj 1944).

AFŽ osnovan je 6. decembra 1942. u Bosanskom Petrovcu, a (samo)ukinut septembra 1953. u Beogradu. Bio je to najmasovniji ženski pokret na našim prostorima i šire koji je doprineo borbi protiv fašizma, opštoj ravnopravnosti žena, ali i slobodi i emancipaciji jugoslovenskog društva u celini.

Posle Drugog svetskog rata aktivnosti afežeovki u Subotici su bile raznorodne. Pružale su pomoć bolnicama i izbeglicama, opismenjavale, organizovale razne kurseve, dobrotvorne humanitarne akcije, proslave, prikupljale i slale pomoći, angažovale se u izbornim agitacijama. Njihova masovnost bila je njihova najveća snaga.

Zbog požrtvovanosti, srčanosti, nesebičnosti i miroljubivosti antifašistkinja Subotice pozvane smo sve na odgovornost da znanje o njima trajno zabeležimo i da ih se sećamo.

 

Dr Margareta Bašaragin je osnovne i masterske studije dimplomirala na Odseku za nemački jezik i književnost Filozofskog fakulteta UNS. Doktorirala 2017. na ACIMSI Centru za rodne studije UNS. Poverenica je podružnice novosadskog Udruženja „Ženske studije i istraživanja” u Subotici od 2020. Dobitnica nagrade „Anđelka Milić 2022”, priznanja „Bring the Noise“ (2023) i priznanja Saveza antifašista Vojvodine (2023). Objavila je knjige Rod, kultura i diskurs razgovora u razredu (2019, Fond. ak. B. Hrabaka, VANU, N. Sad), Znamenite Jevrejke Subotice (2020, ŽSI i Fut. pub, N. Sad), Antifašistkinje Subotice: skojevke, partizanke i afežeovke (2021, ŽSI i Fut. pub, N. Sad) i uredila tokom 2021. godine: Starost i rod u vremenu i prostoru; Sonja Licht: životna priča (ŽSI i Fut. pub, N. Sad).

Dejan Mrkić zaposlen je u Istorijskom arhivu Subotice. Na teme iz zavičajne istorije objavljuje članke u stručnim časopisima, „Subotičkim novinama“, zatim na internet portalu gradsubotica.co.rs i dr. Autor sedam kratkih dokumentarnih filmova i više izložbi arhivske građe i istorijskih izvora. Učesnik međunarodnog projekta „Atrijum“ (arhitektura totalitarnih režima).

Foto:  Nepoznata partiznaka iz Subotice (IAS F 176)

Interdisciplinarni visokoškolski obrazovni program:

ŽENSKE STUDIJE 2024 SUBOTICA“, SUBOTICA

 

Govore

Dr Mirjana Dokmanović

Stanje rodne ravnopravnosti u medijima u Srbiji

Vesela Laloš

Žene u novinarstvu – lično iskustvo

Mr. Sandra Zlotrg

Zašto još uvijek pričamo o rodno osjetljivom jeziku?

 

Moderira

Dr Margareta Bašaragin

 

subota, 25. maj 2024. 10.30h, Savremena galerija Subotica, Park Rajhl Ferenca 5,

Predavanja je moguće pratiti onlajn putem zum aplikacije na linku:

https://us06web.zoom.us/j/81451051444?pwd=NXNOREJ4dW1hOEgyNVpKK2o5R2tvQT09

 

Pristup predavanjima je slobodan.

Dr Mirjana Dokmanović je doktorirala na ACIMSI Centru za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu, naučna saradnica Centra za pravna istraživanja Instituta društvenih nauka (Beogradu) u penziji, suosnivačica i članica Centra za ženske studije u Subotici (1997-2004).

Vesela Laloš, novinarka u penziji, diplomirala na Filološkom fakultetu u Beogradu, Odsek za svetsku i jugoslovensku književnost (1978). Jedna je od osnivačica Centra za ženske studije i stvaralaštvo u Subotici (Centar za ženske studije) i aktivna članica i predavačica ŽS (1997-2004).

Mr. sc. Sandra Zlotrg je doktorantkinja na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Radi kao lektorica i predavačica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika kao drugog/stranog. Izvršna je direktorica Udruženja za jezik i kulturu Lingvisti. Učestvovala kao stručna saradnica u uvođenju rodno osjetljivog jezika u rad Parlamentarne skupštine BiH.

Dr Margareta Bašaragin, doktorirala na ACIMSI Centru za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu, koordinatorka edukativnog programa: ŽENSKE STUDIJE 2024 SUBOTICA.



Donatorska podrška: Rekonstrukcija ženski fond, Beograd

Na prvom susretu petog ciklusa interdisciplinarnog visokoškolskog obrazovnog programa Ženskih studija alternativnog karaktera predavanja su imale dr Margareta Bašaragin, koordinatorka "Ženskih studija 2024. Subotica", i dr Mirjana Dokmanović, 11. maja 2024. a u prostoru Savremene galerije Subotica i onlajn.

M. Bašaragin je govorila na temu "Šta su ženske studije? Prilog istoriji ženskih studija u Vojvodini: Ženske studije u Subotici" sa ciljem 1. da podseti na istorijat formiranja interdisciplinarnih ženskih i rodnih studija u svetu; 2. da ponudi osnovne podatke za pisanje istorije ženskih studija kod nas; 3. da otvori pitanja feminističkog pisanja istorije ženskih studije kao interdiscipline kod nas.

M. Dokmanović je održala predavanje "Rodna perspektiva u planiranju razvoja grada" u kom je ukazala da Plan razvoja grada Subotice za period 2023-2032. ne uvažava rodnu perspektivu i rodne razlike, odnosno različite specifične potrebe i položaj svojih građanki i građana, posebno pripadnica osetljivih društvenih grupa, niti je proces planiranja uključio prikupljanje i tumačenje rodno osetljivih podataka i rodnu analizu pojedinih oblasti. Samim tim izostalo je uključivanje rodne dimenzije u ciljeve razvoja grada Subotice, kao i formulisanje mera pogodnih za uklanjanje rodno zasnovanih neravnopravnosti.

M. Bašaragin

V. Miković, T. Babić, E. Vizin, R. Biber, M. Dokmanović, M. Bašaragin, E. Janović, K. Čobanović, I. Lanji Hnis, V. Laloš

Foto: dokumentacija ŽSI

Donatorska podrška: Rekonstrukcija ženski fond, Beograd