Aktivnosti

Interdisciplinarni visokoškolski obrazovni program:

ŽENSKE STUDIJE 2024 SUBOTICA“, SUBOTICA

Govore

Prof. dr Viktorija Aladžić

Ženska linija secesije

Dr Margareta Bašaragin

Našle smo Rozu Luksemburg

Ma Nela Tonković

Upotreba tela u praksama vizuelnih umetnica u Srbiji

 

Moderira

Dr Margareta Bašaragin

 

subota, 8. jun 2024. 12.30h, Savremena galerija Subotica, Park Rajhl Ferenca 5,

Predavanja je moguće pratiti onlajn putem zum aplikacije na linku:

https://us06web.zoom.us/j/81451051444?pwd=NXNOREJ4dW1hOEgyNVpKK2o5R2tvQT09

 

Pristup predavanjima je slobodan.

 

Prof. dr Viktorija Aladžić vanredna je profesorka Građevinskog fakulteta Subotica, Univerziteta u Novom Sadu. Doktorirala na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u naučnoj oblasti prostornog planiranja. Pored naučnog rada aktivno je inicirala kampanje za zaštitu graditeljske baštine Subotice i Vojvodine. Dobitnica nagrade „Heroina nasleđa“ Evropa Nostre Srbija (2023).

Dr Margareta Bašaragin, doktorirala na ACIMSI Centru za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu, koordinatorka edukativnog programa: ŽENSKE STUDIJE 2024 SUBOTICA.

Ma Nela Tonković, istoričarka umetnosti, kustoskinja. Diplomirala istoriju umetnocti na Fil. fak, Univerziteta u Beogradu (2009), masterirala na UNESCO katedri za kulturnu politiku i menadžment, UB (2018). Zaposlena u Savremenoj galeriji u Subotici, saradnica ŽSI.


Donatorska podrška: Rekonstrukcija ženski fond, Beograd

Na susretu petog ciklusa alternativnog visokoškolskog obrazovnog progrma "Ženske studije 2024. Subotica" 1. juna 2024. u prostoru Savremene galerije Subotica (Rajhl Ferenca 5) i onlajn izlagale su dr Maja Rakočević Cvijanov, doc. dr Lea Vidaković i dr Emilija Radibratović.

M. Rakočević Cvijanov u predavanju "Rekonstrukcija spomenika Ane Bešlić u Subotici" predočila je javnosti kako je realizovala inicijativu rekonstrukcije skulpture Grupe vajarke Ane Bešlić (1912 – 2008) u Subotici (2023-2024) i time doprinela afirmaciji umetničke skulpture u javnom prostoru znamenite subotičke umetnice. Inicijativu je u konačnici pokrenula Svenka Savić tokom prvog ciklusa Ženskih studija u Subotici (maj-jul 2022), koordinatorka ŽSI.

U predavanju "Položaj žena u animiranom filmu" L. Vidaković pružila je osvrt na (nezavidan) položaj žena u industriji animiranog filma, te probleme sa kojima se autorice, rediteljke i radnice u ovoj oblasti suočavaju. Izlaganjem je takođe obuhvatila prikaz sopstvenog stvaralačkog istraživanja i rada u oblasti animiranog filma te neuobičajenog smeštanja medija animacije u galerijske, i druge prostore van bioskopskih dvorana.

E. Radibratović promovisala je knjigu Odobrena u Srbiji: Žena, majka, ministar(ka). Ultimativni medijski vodič za žene (i muškarce) u 21. vekuSlužb. glas, Beog, 2024. (ured. Gordana Milosavljević Jovanović).

Moderirala je Margareta Bašaragin, koordinatorka programa "Ženskih studija 2024. u Subotici".

M. Bašaragin

Gore: M. Antunović, R. Biber, L. Vidaković, E. Radibratović, M. Dokmanović, V. Miković, B. Kopilović

Dole: M. Rakočević Cvijanov, M. Bašaragin, B. Dronjić

Foto: dokumentacija ŽSI

Donatorska podrška: Rekonstrukcija ženski fond, Beograd

 

Interdisciplinarni visokoškolski obrazovni program:

ŽENSKE STUDIJE 2024 SUBOTICA“, SUBOTICA

Govore

Dr Maja Rakočević Cvijanov

Rekonstrukcija spomenika Ane Bešlić u Subotica

Doc. dr Lea Vidaković

Položaj žena u animiranom filmu

Dr Emilija Radibratović

promocija knjige

Odobrena u Srbiji: Žena, majka, ministar(ka).Ultimativni medijski vodič za žene (i muškarce) u 21. veku,

Služb. glas, Beog, 2024. (ured. Gordana Milosavljević Jovanović).

 

Moderira

Dr Margareta Bašaragin

 

subota, 1. jun 2024. 10.30h, Savremena galerija Subotica, Park Rajhl Ferenca 5,

Predavanja je moguće pratiti onlajn putem zum aplikacije na linku:

https://us06web.zoom.us/j/81451051444?pwd=NXNOREJ4dW1hOEgyNVpKK2o5R2tvQT09

 

Pristup predavanjima je slobodan.

Dr Maja Rakočević Cijanov vizuelna umetnica, doktorirala (2023) i magistrirala vajarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (2004). Zaposlena je u Međuopštinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Subotica kao vajraka – konzervatorka, saradnica ŽSI.

Doc. Dr Lea Vidaković, multimedijalna umetnica, doktorirala na temu alternativnih metoda naracije u animiranim instalacijama i polju proširene animacije na Nanyang Technological University, School of Art, design and media, Singapur (2019). Radi kao docentkinja na Univerzitetu Lusofona u Lisabonu (2021-).

Dr Emilija Radibratović je doktorirala na Filolološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (2020). Radila je kao novinarka, potom savetnica u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija i Ministarstvu informisanja i telekomunikacija RS.

Dr Margareta Bašaragin, doktorirala na ACIMSI Centru za rodne studije Univerziteta u Novom Sadu, koordinatorka edukativnog programa: ŽENSKE STUDIJE 2024 SUBOTICA.



Donatorska podrška: Rekonstrukcija ženski fond, Beograd

U povodu obeležavanja 80 godina od osnivanja prvog ilegalnog inicijativnog odbora Antifašističkog fronta žena (AFŽ) u Subotici Udruženje "Ženske studije i istraživanja" Novi Sad, podržnica u Subotici organizovala je tribinu 28. maja 2024. u prostoru Savremene galerije Subotica i onlaj.

Na tribini su govorili/e Dejan Mrkić, saradnika ŽSI zaposlen u Istorijskomarhivu Subotica i dr Margareta Bašaragin, poverenica ŽSI u Subotici.

D. Mrkić predočio je istorijski kontekst društva u kom je nastajao AFŽ sa fokusom na situaciju u Subotici.

M. Bašaragin je u svom izlaganju predstavila kratak istorijat AFŽ Jugoslavije, potom podsetila na znamenite antifašistkinje Subotice. Posebno je govorila da su aktivistkinje osnovale prvi ilegalni inicijativni gradski odbor AFŽ-a u Subotici maja 1944. godine, u kući Pauline Poljaković (tetke Ruže Čizmek Dudašev) i tada za predsednicu su izabrale Miru Vakanjac (na slajdu fotografije dole), Ružu Čizmek Dudašev za sekretarku, a članice su bile Jagoda Jovelić, Kata Pavluković i Stanka Njegovan.

Zajednički predlog svih prisutnih bio je da obeležavamo svaku godišnjicu osnivanja AFŽ u Subotici ubuduće sa jasnom porukom da je masovnost žena u AFŽ bila njihova najveća snaga. 

 M. Bašaragin

  

B. Kopilović, D. Mrkič, M. Bašaragin

Foto: M. Dokmanović