Aktivnosti

 

 

Feministički kulturni centar BeFem sinoć je u Kulturnom centru Grad, dodelio 17 priznanja za feminisitčku i žensku borbu koja je obeležila proteklu godinu.Ne dopuštamo da hrabri ženski iskoraci padnu u zaborav, i zato u okviru obeležavanja Međunarodnog dana žena, dodeljivanjem simboličnih priznanja za žensku borbu ohrabrujemo dosadašnje i motivišemo buduće feminističke promene.

Proteklu godinu obeležile su značajne ženske borbe na globalnom i lokalnom nivou, a BeFem ove godine dodeljuje 17 priznanja onima koje su nam pokazale da se jedino zajedno i solidarno možemo izboriti za dostojanstvene radne uslove, kvalitetno obrazovanje, nezavisnost i da je popularna kultura mesto društvene promene. Nagrada Bring The Noize dodeljuje se sedmu godinu za redom feminističkim inicijativama, kolektivima i pojedinkama, koje su tokom prethodne godine pokrenule promene za pravednije društvo.

U nastavku je spisak dobitnica i dobitnika Befemovog priznanja za feminističku borbu:

Nagrada Pobunjene devojčice — Pozorišni tim predstave Devojčice

Priznanje Za nove zajednice i politike pomirenja — Sanja Stamenković

Priznanje Za otpor i slobodarske politike u lokalnim zajednicama — Udruženja Dečji centar iz Zaječara i Žene za mir iz Leskovca

Priznanje Za zajedničku borbu protiv akušerskog nasilja — Milica Filipović, Maja Simić Simeunović, Dragana Pandurević Jovović, i advokatski tim: Marina Mijatović, Ivana Soković Krsmanović i Jelena Stanković.

Priznanje Za borbu protiv mestrualnog siromaštva — Jovana Mrdalj, Jelena Mirić, Milica Sekulić

Priznanje Za borbu protiv desničarskih intervencija u javnom obrazovanju — Sanja Petrović Todosijević

Za doprinos očuvanju sećanja, za feminističko znanje i obrazovanje — Margareta Bašaragin

Za doprinos ženskoj književnosti i regionalnom povezivanju — projekat Regiona: antologija regionalne ženske književnosti, urednica Vladislava Gordić Petković i sve zastupljene autorke

Za sunčani zrak aktivzma — Lana Nikolić Priznanje Za energiju budućnosti — energetska zadruga Elektropionir

Za žensku ekološku borbu i odbranu reka — Bojana Minović i Inicijativa Studenac Nova Varoš

Priznanje Uzbuna, za radna i ekonomska prava žena — Inicijative: Koliki je moj deo, Plata za život i Za dostojanstven rad u kulturi

Priznanje Za podizanje glasa protiv eksploatacije i mobinga — anesteziološkinje Gordana Jovanović i Vojislava Nešković

Priznanje za feminističko medijsko savezništvo — emisija Žena u kutiji, autorke Milica Kravić Aksamit i (sada samo) Tamara Srijemac

Za umetnički doprinos suočavanju sa prošlošću i promociji mira — Mia David

Priznanje za vidljivost feminističke umetnosti — Sanja Kojić Mladenov

Priznanje za feministički doprinos u pop kulturi — Ana Đurić Konstrakta

Izvor: BeFem http://www.befem.org/dodeljena-befemova-priznanja-za-feministicku-i-zensku-borbu-bring-the-noize/ 

U povodu Osmog marta - Međunarodnog dana žena Margareta Bašaragin je u centru Subotice 6. marta 2023. godine delila prolaznicama letke kojima podseća na ovaj važan praznik za sve žene.

ŽIVEO OSMI MART,

MEĐUNARODNI DAN ŽENA!

 

Avgusta 1910. godine na konferenciji žena socijalistkinja u Kopenhagenu usvojen je predlog Klare Cetkin da se obeležava praznik s ciljem: borbe za mir, jednaka prava žena i muškaraca na rad, zaradu i obrazovanje, protiv trgovine ljudima i zloupotrebi dece u radnim poslovima...

Praznik danas iskorišćavaju oni kojima je do zarade i dobiti, u državi koja je okrenuta ka kapitalističkim vrednostima i profitu. Tako se u povodu praznika nudi zabava, prodaja najrazličitijih poklona ženama za ulepšavanje i ugođaj, jedino je cvet kao poklon ostao obavezna prepoznatljiva veza sa bliskom nam prošlošću.

(Svenka Savić)

 

Danas je više nego ikada potrebno da se zauzmemo za sebe!

SMRT FAŠIZMU – SLOBODA ŽENAMA!

RADNICE, SELJANKE, SLUŽBENICE, INTELEKTUALKE!

 

OSMI MART JE DAN ZA AKCIJU!

 

Ženska solidarnost je početak defašizacije svake od nas. Zato što biramo razumevanje, a ne osudu, zato što biramo empatiju, a ne mržnju. Tako prelazimo granice nacionalnog konsenzusa o pravljenju neprijatelja. Ženska solidarnost je politika antifašizma.

(Lepa Mlađenović)

 

Sloboda samo za pristalice vlasti, samo za članove jedne partije – ma koliko mnogobrojni bili – nije nikakva sloboda. Sloboda je uvek i isključivo sloboda za onoga ko drugačije misli.

(Roza Luksemburg)

 

PO NACIONALNOSTI SMO ŽENE!

 

Foto: G. Tica

M. Bašaragin

 

 

"Koliko smo sledili njegovu viziju razvoja romske zajednice u Vojvodini?"

Trifun Dimić rođen je u prestupnoj godini, 29. februara 1956, pa se dan njegovog rođenja uglavnom ne obeležava (sem ako se neko seti da obeleži), nego dan smrti. – 13. septembar (opet neobičan datum). Napustio nas je u mladosti – imao je samo 45 godina, a napravio je toliko stvari da možemo reći da je živeo tri stvaralačka života tokom te mladosti.

Na dan kada se sećamo rođenja Trifuna Dimića ponavljamo ista pitanja: Koliko smo sledili njegovu viziju razvoja romske zajednice u Vojvodini?

Trifun Dimić je, sam, bez institucija razvijao romsku zajednicu, stvarao organizacije i institucije za održivost romske zajednice, najpre u jugoslovenskom, a potom u srbijanskom prostoru. Tekovine su ostale:

Uvedeno je učenje romskog jezika kao izbornog predmeta u osnovne (i srednje) škole u državi, što je onda podrazumevalo da se obrazuju nastavnice i nastavnici za predavanje istog predmeta. Mehanizam obrazovanja za poučavanje izbornog predmeta je napravljen, ali nastavnici nisu dobili stalna zaposlenja u školama za taj predmet. Uvek samo po ugovoru na određeno vreme, što znači da mogu da ‘ispadnu’ iz sistema svakog trenutka kad nekome to bude važno.

Trifun je stvarao udžbenike – napisao je prvi Bukvar na romskom jeziku. Danas postoje udžbenici za sve razrede osnovne škole koje su napisali različiti autori (jedna od autorki je i dr Marija Aleksandrović, jedna od onih koje je Trifun obrazovao za nastavnicu romskog jezika pre 30 godina). Ali udžbenici ne dosežu do svih uečnika na terotiriji države, kao bespalan, a obrazovni materijal.

Trifun je osnovao Maticu romsku, kao osnovni društveni (i politički) organizacioni oblik za Rome i Romkinje koja se nastoji baviti kulturom, obrazovanjem, zdravljem i politikom, i danas. Opstala je, ali, nažalost, uz nedovoljna finansijska sredstva.

Doprinos Trifuna Dimića na duhovnom oblikovanju romske zajednice u Vojvodini, nastavio je uspešno prof. dr Zoran Mulić, ne samo stvaranjem kompozicija za Službu božju nego aktivnim agitovanjem za duhovnost u romskoj zajednici, danas kao osnovi sistema vrednosti. On to čini kao svoj sopstveni zadatak, bez jasnije podrške institucija u državi.

U domenu medijskih prezentacija Roma Trifun Dimić je značajno doprineo, ali su ga nastavljači nadmašili. Danas u medijima ima značajan broj kvalifikovnaih romskih stvaralaca, žena i muškaraca, nažalost, malo ih je u stalnom radnom odnosu. Drugim rečima, stalno postoji mogućnost da se to što je osnovni okvir napretka romske zajednice u nekim okolnosti raspline.

Ono što je ostalo posle smrti Trifuna Dimića, a da je društvo za njega učinilo je Memorijal Trifuna Dimića, nažalost, više ne postoji.

Zato ga se sećam s ljubavlju, na dan njegovog rođenja u nevreme, a na vreme da otpočne sve što je zamislio.

Preuzeto sa Autonomija: https://autonomija.info/svenka-savic-tri-stvaralacka-zivota-trifuna-dimica/ 

Promocija knjige

Dobrile Novkov

"Sve moje vile. Tri decenije Baletskog studija "La Sylphide" 1991-2021.

 

u subotu, 25. februara 2023. 

u Srpskom narodnom pozorištu,

gornji foaje scene "Pera Dobrinović", u 11. časova

 

 

Na promociji učestvuju:

Prof. dr emerita Svenka Savić, recenzentkinja

Gabriela Telgaši Jojkić, balerina

Sanja Vučurević, direktorka Baletske škole u Novom Sadu

Mr Ivana Ilić Kiš, urednica izdavačke delatnosti SNP-a

Dobrila Novkov, autorka

 

U programu učestvuju i balteski par

Larisa Ivanović i Ferdinand Reno-Vilkom, učenici Studija

 

Promociju organizuju: Srpsko narodno pozorište, Novi Sad i izdavači Baletski studio "La Sylphide" i Fondacija "Aleksandar Cole Marić - MC Oldman", Novi Sad

 

 

 

Recenziju knjige Svenke Savić možete pogledati ovde.