Aktivnosti

Vera Smiljanić (1923 -2021)

Redovna profesorka Razvojne psihologije na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i višegodišnja direktorka Instituta za psihologiju (tokom sedam godina).

Objavila je brojne istraživačke radove iz razvojne psihologije (interpersonalni odnosi, levorukost, dečji humor i smeh), zatim polnih razlika i starosti, što ostaje kao udžbenički tekst u knjigama: Psihologija starenja, Polne razlike, Razvojna psihologija, a u rukopisu je i tekst "Psihoanalitičke i psihološke teorije o ženi" (2014). Iz Pogovora tog rukopisa je njeno lično iskustvo sa pravljenjem teksta: „Čitajući moj rukopis Nikola Rot je na marginama beležio primedbe. Na jednom mestu je napisao „Ovo nema smisla“. To je mesto na kome sam ja uz teoriju Lorensa Kolberga napisala da bi bilo interesantno pozabaviti se biografijama tvoraca teorija o ženama. Ovde sam mislila u prvom redu na tvorce seksističkih teorija, misleći da bi se u tim biografijama moglo naći objašnjenje njihove konerzvativnosti i predrasuda o ženama. Ovde sam mislila na njihov pogled na svet, kao i na njihove lične, intimne biografije. I tada sam mislila, a i sad mislim da to ima smisla“.

Bila je jedna od prvih predavačica u Centru za ženske studije u Beogradu gde je predavala problematiku polnih i rodnih razlika. Ona je utemeljila tu vrtstu istraživanja i u institucionalnom i alternativnom interdisciplinarnom prostoru.

Bila je poštovana mentorka mnogobrojnim studentkinjama i studentima u izradi diplomskih posebno doktorskih radova. Odlikovala se izrazitim kritičkim mišljenjem koje je negovala i kod svojih  studentkinja i studenata. Bila je primer profesorke koja drži do svojih moralnih uverenja i integriteta profesorke univezriteta.

Imala sam čast da mi bude mentorka u izradi dotorske disertaicje (Razvoj govora kod blizanaca i neblizanaca, 1977), Nakon odlaska u penziju nastavile smo saradnju i prijateljski dijalog.

Dobila je Orden rada sa crvenom zastavom FNRJ, Oktobarsku nagradu, Nagradu dr Borislava Stevanovića, Plaketu Kolarčevog narodnog univerziteta, Zahvalnicu Udruženja psihologa Srbije.

Sa unukom Vidom Stambolovićem objavila je sedam knjiga viceva za decu "Da pukneš od smeha" u Kreativnom centru.

 

Svenka Savić Novi Sad 4.11.2021.

ŽSI i Futura publikacije objavile su novu knjigu  „Antifašistkinje Subotice: skojevke, partizanke i afežeovke“ autorke Margarete Bašaragin.

Knjiga je rezultat pilot-projekta pod istoimenim nazivom koje je realizovala M. Bašaragin (podružnica ŽSI u Subotici) uz finansijsku podršku Rekonstrukcije Ženski fond iz Beograda (15. 5. 2021 - 15. 12. 2021). Pomenuti pilot-projekat predstavlja deo dugoročnog projekta Zamenite žene u ŽSI u Novom Sadu.

Knjiga ima za cilj da otrgne od zaborava mirovno delovanje Subotičanki i njihovu borbu za prava žena u prvoj polovini 20. veka. 

Ukupno je dvanaest životnih priča Subotičanki od kojih su deset preživele ratna stradanja i u miru nastavile nakon 1945. svoj
antifašistički i feministički rad:
Lili Bek Krmpotić (Lili Beck Krmpotic), Magda Bošan Simin (Magda Boschan Simin), Klara Buljovčić Lendvai, Ruža Čizme(i)k Dudašev, Eta
(Etela) Hedrih Kizur (Etela Hedrich Kizur), Anka Kmezić Dubajić, Draginja Lendvai, Sofija Malušev Spahić, Bosiljka Bosa Milićević, Ida Sabo (Szabó Ida), Edita Špicer Hajzler (Edita Spitzer Heisler), Laura Lola Vol Vinkler (Laura Lola Wohl Winckler).

Možete je pogledati na sledećem linku: www.zenskestudije.org.rs/images//Antifa-za_biblioteku.pdf

 

Na radionici u Atini, Grčka (1-4.2021) u okviru projekta REWOMEN ostvarene su 2 teme: “Let’s talk about SEXism and SEXualization” i „My body My choice“.

Projektom REWOMEN  obeležavamo 20. godišnjicu proglašenja Povelje EU o osnovnim ljudskim pravima, kreiranjem međunarodne dokumentarne izložbe posvećene istoriji Pokreta za oslobođenje žena  u Evropi (Women's Liberation Movement -WLM).
Izložba ce biti deo programa Novi Sad 2022 u okviru programskog luka HEROINE.
Zato što istorija žena nije dovoljno vidljiva ni u školama, medijima, nazivima ulica i trgova niti je deo zvaničnih istorijskih narativa ili evropskih istorijskih komemoracija.
Na izložbi će publika saznati za šta su to žene nastavile da se bore u Evropi nakon što su izborile pravo glasa i pravo na rad.
 
Izložba će se sastojati od dokumenata, fotografija, tekstova, artefakata, članaka, video materijala koji su interaktivni sa publikom.
Specifičnost ovog projekta je u tome što su većinski angažovane žene koje do sada nisu imale priliku da učestvuju u EU projektima, posebno ne u projektima koji se bave ženskom istorijom i ženskim temama. Većini partnerskih organizacija je ovo takođe prvi projekat koji se bavi ženskom istorijom.
 
U REWOMEN projekat su uključene 18 organizacija iz 10 država. Radionica u Atini je realizovana u saradnji sa Polyplanity i AMAKA .
Od lokalnih organizacija iz Novog Sada u projekat su uključene Ženske studije i istraživanja Sos Ženski Centar IRIDA .
Projekat je finansiran u okviru EU programa Europe for Citizens - European Remembrance.